Pandemija je zdravstvena kriza, a klimatske promene vode u krizu opstanka. Zašto ne reagujemo odlučno na klimatsku krizu, kao što to činimo kada je u pitanju zarazna bolest?
Zašto je klimatska kriza potcenjena
Svest o uticaju klimatskih promena teže dopire do ljudi jer se posledice uglavnom osećaju sporadično, vremenski nesinhronizovano i na različitim geografskim lokacijama (npr. požari, poplave, itd.). Dodatno, neke od promena izazvanih klimatskim promenama veoma se sporo ispoljavaju ili nisu toliko vidljive u jednoj generaciji (npr. izumiranje vrsta, umanjenje prinosa useva, podizanje nivoa mora i okeana, itd.).
Takođe, u slučaju sporadičnih ispoljavanja negativnih posledica klimatskih promena u najvećem broju slučaja saniraju se isljučivo posledice tih događaja, a vrlo retko se sistemski pristupi „lečenju“ uzroka tih pojava. Tako se stvara lažni osećaj da smo sposobni da rešimo probleme, dodatno zaboravljajući na uzrok.
Sve u svemu, ljudska priroda je takva da uglavnom reagujemo na trenutnu opasnost, na ono što nas u datom momentu ugrožava. Tada smo spremni da veoma brzo promenimo način života i navike.

Suštinska razlika između pandemijske i klimatske krize je u povezivanju uzroka i posledice
Iako postoje mnoge sličnosti, između ove dve krize postoji suštinska razlika. Korona virus je prisutan i može da se se oseti svakodnevno. Stoga, ako se ne reaguje odmah posledice se ogledaju u gubitku velikog broja ljudskih života u kratkom periodu.
Sa druge strane, posledice klimatskih promena zahtevaju širu sistemsku akciju, za koju su potrebne godine za punu implementaciju. Upravo zbog toga je izazovno nametnuti potrebu brzog, a istovremeno efikasnog delovanja.
Iako klimatske promene takođe utiču svakodnevno na povećanje smrtnosti, za čoveka je u ovom slučaju izazovno povezati samu smrt sa emisijama štetnih gasova i posledicama njihove preterane akumulacije u atmosferi. Sa druge strane, kod zaraznih bolesti ta veza između uzroka (virus) i posledice (bolest, smrt) je mnogo kraća i jednostavnija za shvatanje i prihvatanje.
Ipak, treba da budemo svesni da klimatske promene i ostali ekološki problemi svakodnevno ugrožavaju zdravlje ljudi, a predviđa se i sve intenzivniji negativni uticaj. Stoga, neophodno je što pre izvući lekcije iz trenutne krize i krenuti u akciju
[…] prethodnom tekstu pokušao sam da objasnim zašto su reakcije na klimatsku i pandemijsku krizu različite. Povezano s […]
[…] u ostatku sveta i u Srbiji su tokom proteklih decenija posmatrane klimatske promene – prvenstveno u domenu temperatura i […]